Izložba je interdisciplinarni umjetničko-edukativni projekt koji spajanjem inovativnih, novomedijskih izložbenih i izvedbenih praksi, posjetiteljima programa prezentira i komunicira sadržaje moderne riječke povijesti, postavivši u fokus istraživanja sedam država pod čijom je upravom ili okupacijom Rijeka bila tijekom burnog 20. stoljeća.
Nastala u okviru programskog pravca Doba moći Rijeke 2020 – Europske prijestolnice kulture, kao zajednički projekt Kortila i mladih povjesničara umjetnosti, Zlatka Tota i kustosice Katarine Podobnik, Sedam lica grada istražuje i interpretira etape moderne riječke povijesti kao odraze društveno-političkih, ekonomskih i kulturno-umjetničkih odrednica, tako reflektirajući heterogenost urbane strukture i multikulturalnost kao glavna obilježja suvremenog riječkog identiteta.
Autori su odabrani putem javnog poziva, a svojim izvedbenim umjetničkim konceptima pozornost su usmjerili na povijesne punktove u gradu odnosno na bitne društveno-političke događaje iz njegove stogodišnje povijesti.
Moderna riječka povijest, ispričana je kroz 7 novomedijskih umjetničkih instalacija. Prvo lice, razdoblje Austo-Ugarske Monarhije, ilustrirala je umjetnica Marina Rajšić konceptom kojim “gasi svijetla hotela Continental”. Razdoblje Talijanske Regencije Kvarnera, predstavlja umjetnica Sara Salamon, postavivši u fokus svog umjetničkog istraživanja arhitektonsko naslijeđe talijanske prisutnosti na riječkom teritoriju, Zavjetni hram Kozala.
Razdoblje Slobodne Države Rijeke, audio-vizualnom instalacijom interpretirao je umjetnik Michel Mesarić, dok je “podvojenu Rijeku” između Kraljevine Jugoslavije i Kraljevine Italije, s odgovarajućim pandanima – Hrvatskim kulturnim domom na Sušaku/ hotelom Neboder i Riječkim neboderom, ilustrirao student Akademije primijenjenih umjetnosti Sveučilišta u Rijeci, Josip Knežević. Razdoblje okupacije Njemačkog Reicha, sa sjedištem u današnjem Rektoratu Sveučilišta u Rijeci, interpretirano je igrokazom autorice Dorotee Škrabo, dok su Eševi, neboderi izgrađeni 70-tih godina 20. stoljeća, koncept kojim studentica Akademije primijenjenih umjetnosti Sveučilišta u Rijeci, Sandra Ružić, predstavlja razdoblje Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije. Naposlijetku, sedmo lice grada, suprotstavljanjem Tower Centra Rijeka te Zapadnog trgovačkog centra Rijeka izgrađenih u razdoblju Republike Hrvatske, umjetnički je koncept Juraja Milardovića, kojim autor propituje konzumerističku ideologiju 21. stoljeća i odgovarajuću joj estetiku.
Oblikovanje vizualnog identiteta za izložbu, zapravo njih sedam, potpisuje Leo Kirinčić uz ilustracije riječkih dizajnera kojima je svima zajedničko što više ne žive i rade u svojem rodnom gradu – Tanja Modraković, Ivo Matić, Zrinka Buljubašić, Sven Sorić, Vanja Cuculić i Hana Stojaković.
