Izložba kazališnih plakata iz zbirke Muzeja suvremene umjetnosti iz Zagreba postavljena je povodom i u organizaciji Međunarodnog festival malih scena u Rijeci.

Bućanovi plakati rađeni za Hrvatsko narodno kazalište u Splitu i Varaždinu amblematski su primjeri ne samo savršeno provedene ideje u metijer, već su likovnim rješenjima – u kojima se na iznimno suvremeni način spaja tema i poruka dramskog djela s vizualnim rješenjem – modeli novih kompozicijsko-likovnih vrijednosti. I dok se u rješenjima plakata za HNK Split više na prvi pogled služi vokabularom op-art- a, pop-art- a, stripa i pučke umjetnosti, Bućan se zapravo naslanja na likovni jezik apstrakcije Novih tendencija, filtriran kroz prepoznatljive konture likova ljudi i životinja.

Kompozicijski „kostur“ plakata umjetnik popunjava različitim kolorističko-gestualnim rješenjima, plohama boja i kolorističkom igrom. No, iza te prividne igre i vatrometa bojâ često su skriveni sarkazam, groteska i kritika društva, vrlo lucidno kôdirani u tijelo plakata.

U kazališnim plakatima za Varaždin, stvaranima u novom tisućljeću, Bućan se okreće crtačkoj intervenciji na fotografiju, fotomontažu ili kolaž.
No, to nikada nije razina profane dosjetke ili tek zanimljive, „štosne“ vizualne travestije, persiflaže ili rebusa: pred nama je uvijek inteligentna konstrukcija i rekonstrukcija, puna satirično-ironične umjetničke geste, često na tragu njegovih ranijih anti-plakata. Njegovi umjetnički plakati jasan su manifest umjetnika kojemu su svrhoviti eksperiment i invencija uvijek bili prirodno stanje uma.
(Iz predgovora Ive Körbler)