Dom je mjesto koje nas podsjeća na toplinu majčinog zagrljaja. Siguran prostor u kojem se osjećamo zaštićeno. Dom je osjećaj utemeljenosti. To je osjećaj koji pokušavamo uspostaviti svaki put kada migriramo.
U svojoj dugotrajnoj izvedbi, autori-izvođači Bojana Robinson (RS/SI) i Gyula Cserepes (RS/HU) istražuju kulturni identitet kroz prekogranične migracije. Rođeni su i odrasli u bivšoj Jugoslaviji, prije nego što su se preselili u druge europske zemlje. Iako Bojana živi u Sloveniji, a Gyula u Francuskoj, oboje prepoznaju kako dijele iste korijene. Njihova znatiželja proizlazi iz ovog zajedničkog identiteta započinjanja života kao Jugoslaveni.
Duo istražuje pitanja poput: koji su običaji i tradicije koji oblikuju naš identitet? Što se s njima događa kada se smjestimo u novo okruženje? Kako nova iskustva dalje oblikuju naš osjećaj identiteta? Kako bismo zapravo mogli govoriti o identitetu?
Galebovi rano lete temelji se na pokretu i antropološkom istraživanju. Materijal pokreta izveden je iz jednostavnog triolskog koraka. Kroz izvedbu, dvoje izvođača neprestano transformiraju ovaj motiv. Njihova hodajuća koreografija je konverzija narodnih plesova iz karpatske i balkanske regije. Koristeći ove motive, Bojana i Gyula stvaraju predstavu koja migrira: to je stalno novo događanje postajanja.
Antropološko istraživanje temelji se na intervjuima s raznim etničkim manjinama. Galebovi rano lete sadrže osobne priče oba izvođača zajedno s pričama koje su prikupili tijekom stvaranja. Nastavljaju ovo istraživanje svaki put kada nastupaju na novom mjestu. Koristeći ovu metodu, predstava se uvijek može povezati s lokalnim okruženjem, a opet migrirati preko granica.
Galebovi rano lete pozivaju publiku da se pridruži putovanju. Bojana i Gyula žele održati prostor u kojem publika može razmišljati o vlastitoj kulturi i identitetu. Nadalje, predstava želi istražiti izazov puštanja korijenja iznova i iznova. Galebovi rano lete ples je stalne tranzicije identiteta koji se stalno mijenjaju. Ples uzemljenja u potrazi za osobnom kulturnom poviješću.
Trajanje programa: 3 sata i 30 minuta
Bojana Robinson je izvođačica i koreografkinja, diplomantica Salzburg Experimental Academy of Dance (SEAD) i Erasmus programa Dance as integrated in society and humanity (SEAD i SNDO). Kao plesačica nastupila je u djelima (izbor) Borisa Čakširana, Rebecce Murgi, Vite Osojnik, Boštjana Antončiča, Kaje Lorenci, Mateje Bučar, Snježane Premuš i Andreje R. Podrzavnik. Kao koreografkinja surađivala je u kazališnim predstavama u režiji (u selekciji) Anđelke Nikolić, Ivane Đilas, Selme Spahić, Snežane Trišić, Juša Zidara i Maše Pelko. Kreirala je suvremenu koreografiju za Ansambl Kolo iz Beograda i režiju pokreta za igrani film Ničije dijete Vuka Ršumovića.
Njezina koautorska predstava Oh how very ordinary (s Katjom Legin) gostovala je na festivalu Mladi levi 2022., festivalu Krušče 2022., festivalu Desire Central Station 2022. i Bijenalu suvremene plesne umjetnosti u Sloveniji – Gibanica 2023. Njezin autorski komad Mašina premijerno je prikazan u Cankarjevom domu 2024., a kasnije je predstavljen na festivalu Kondenz u Beogradu, Mariboru – Kulturni inkubator – Društvo Nagib, SNG Nova Gorica, kazališnoj smotri u Sarajevu, festivalu Tanz Platz u Novom Sadu, Galeriji Velenje.
Gyula Cserepes je mađarsko-srpski koreograf i izvođač sa sjedištem u Marseilleu. Rođen u bivšoj Jugoslaviji u mađarsko govorećoj obitelji, Gyula je počeo plesati s osam godina, prvo se podučavajući tradicionalnim narodnim plesovima na Srednjoj školi za narodne umjetnosti u Fótu prije nego što je završio studij suvremenog plesa na Akademiji za suvremeni ples u Budimpešti. Profesionalnu karijeru započeo je u Central-Europe Dance Theatreu u Budimpešti, a kasnije se pridružio En-Knap Groupu u Ljubljani, prije nego što je međunarodno surađivao s trupama kao što su Cie Philippe Saire, Cie József Trefeli, HODWORKS i Jérôme Bel. Kao autor, Cserepes stvara djela koja se kreću od susreta specifičnih za lokaciju do interaktivnih scenskih predstava. U središtu njegove prakse je ritam kao univerzalni jezik, most između njegovih folklornih i suvremenih sredina. Njegovi radovi istražuju bit plesa i njegovu ulogu kao temeljnog oblika ljudske povezanosti, krećući se između tradicije i inovacije, intimnosti i kolektivnosti.
